Dvorac u Dardi
Dvorac u Dardi, jednokatna građevina površine od 1.700 kvadratnih metara, podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća [1] u Dardi kao središte prostranog imanja baruna Kazimira Eszterházyja.
Dvorac ujedinjuje baroknu tlocrtnu koncepciju karakterističnu za vrijeme građenja, ali i klasicističko-građevinsko shvatanje koje se tada javljalo. U središtu glavnog pročelja, na trima jednakim arkadama, leži ostakljena drvena veranda, koja završava klasicističkim trokutnim zabatom. Bočna krila dvorca jednostavnih su linija, a u dvorišnom dijelu nastavljaju se u prizemnim gospodarskim zgradama. U kompleks dvorca i perivoja ulazi se kroz secesijska vrata - ručni rad nepoznatog majstora.
Iako dvorac u Dardi po vrijednosti spada u drugu spomeničku kategoriju, u lošem je stanju. Za vrijeme Domovinskog rata devastiran je i opljačkan te čeka obnovu. Uz adaptaciju dvorca, bila je planirana i aktivnija briga o zaštićenom perivoju, ali još nije ostvareno ni jedno ni drugo.
Dvorac je u novije vrijeme koristilo Belje kao sjedište Agroindustrijskog razvoja (AIR).
U blizini dvorca nalazi se župna crkva sv. Ivana Krstitelja.
- ↑ U Slavonskom domu od 18. XII. 2008. (str. 9) tvrdi se da je dvorac Esterhazi sagrađen 1749. u vrijeme Karla VI.
- "Kulturno-povijesna baština Osječko-baranjske županije" (str. 20)
- Biljana Bekić: "Baranjski dvorci od Eugena Savojskog do dinastije Habsburg", Baranjski dom, I, 94, 8-9 - Beli Manastir, 8-9. XI. 2006.