Austro-ugarska nagodba
![](http://chped.net/https/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e8/Ensign_of_Austro-Hungarian_civil_fleet_%281869-1918%29.svg/300px-Ensign_of_Austro-Hungarian_civil_fleet_%281869-1918%29.svg.png)
![](http://chped.net/https/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/94/Cisleithanien_Transleithanien.png/300px-Cisleithanien_Transleithanien.png)
![](http://chped.net/https/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/18/Ferenc_J%C3%B3zsef_koron%C3%A1z%C3%A1sa_Bud%C3%A1n.jpg/300px-Ferenc_J%C3%B3zsef_koron%C3%A1z%C3%A1sa_Bud%C3%A1n.jpg)
Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dualna ili Austro-Ugarska Monarhija. Nagodbu su potpisali Franjo Josip I. i mađarska delegacija na čelu s Ferencom Deákom. Pratile su je brojne propale ustavne promjene Habsburške Monarhije. Po novom sporazumu, Kraljevina Ugarska je postala dominantna u istočnoj polovici koja dobiva ime Translajtanija, dok je u zapadnom dijelu države imena Cislajtanija bila dominantna Austrija. Obje polovice države su imale zajedničkog vladara, odnosno cara i kralja kao i zajedničko upravljanje nad vojskom i vanjskom politikom.
Vizija Franje Josipa je bila da će Cislajtanija i Translajtanija također imati malene nagodbe. U drugoj će to biti Hrvatsko-ugarska nagodba, dok je u prvoj to trebala biti Austrijsko-bohemijska nagodba. Dok će dogovor između parlamenata Hrvatske i Ugarske biti postignut, onaj između Austrije i Bohemije će biti odbačen zbog žestokog austrijskog protivljenja.
Dualna Monarhija, utemeljena na temelju Ausgleicha, trajala je još 51 godina, sve dok se nije raspala 1918., porazom monarhije u Prvom svjetskom ratu.